Izložba "Rane pariske slike" u galeriji "RIMA", Beograd, od 24. novembra do 26. decembra 2022. godine

U četvrtak 24. novembra, od 19.00 časova, Galerija RIMA otvara izložbu Đorđa Ivačkovića posvećenu njegovim ranim pariskim godinama.

Postavka se glavninom oslanja na Ivačkovićeve radove iz 1963. godine kada je umetnik u Parizu priredio svoju prvu samostalnu izložbu, ali i započeo svoje pozicioniranje na međunarodnoj umetničkoj sceni. Samo godinu dana ranije umetnik se doselio u Pariz, gde je prvi put obznanio javnosti da se bavi slikarstvom, što je prethodnih godina bilo sasvim nepoznato u Beogradu gde je studirao i diplomirao arhitekturu i aktivno se bavio džezom. Imajući u vidu da se za slikarstvo zainteresovao pod uticajem francuske i američke posleratne apstrakcije koju je prvi put video na gostujućim izložbama u Beogradu pedesetih godina, a koju je razumeo i doživeo kao muzičar, Ivačkovićeva umetnička ishodišta ali i početne pozicije sasvim su se razlikovale od onih slikara njegove generacije koji su stvarali i izlagali na beogradskoj sceni. Stoga je profesionalnu slikarsku karijeru započeo tek po preseljenju u Pariz gde je prvi put primećen od strane francuske likovne kritike, zastupan od strane pariskih galerija, da bi 1965. godine izlagao na Pariskom bijenalu mladih u selekciji Francuske. Tek nakon učešća na ovoj značajnoj međunarodnoj smotri jugoslovenska javnost je saznala za Ivačkovića te je u narednim decenijama on više puta samostalno izlagao u domovini, Muzej savremene umetnosti otkupio je njegove radove i uključio ga u izložbe kojima se jugoslovenska savremena umetnost predstavljala u svetu.

Izložba u Galeriji RIMA, kojom se obeležava deset godina od umetnikove smrti, podseća na Ivačkovićeve pariske početke kada je zahvaljujući likovnom kritičaru Žan Žak Leveku rano prepoznata konstitutivna veza njegovog slikarstva i džez muzike. Ugledni francuski istoričar umetnosti Žan-Lik Šalimo, koji je 2015. godine otvorio veliku Ivačkovićevu retrospektivnu izložbu u Galeriji SANU, u svojoj knjizi Lecture des arts  iz 1981. godine, prvi je precizno definisao autentičnost Ivačkovićeve apstrakcije time što ga je pozicionirao „na mestu ukrštanja dva suprotstavljena modela apstrakcije u francuskoj umetnosti, kolokvijalno nazvanih „vrućom“ i „hladnom“, a koja on obuhvata pojmovima „lirska tradicija i apstraktni pejzaž“ i „geometrijska tradicija i analitička apstakcija“, ističe se u katalogu izložbe čija je autorka kustoskinja galerije Nevena Martinović. Upravo se začeci ovog autentičnog rukopisa i poetike mogu videti na Ivačkovićevoj izložbi kojom Galerija RIMA završava ovogodišnji izložbeni program.

Budite informisani

Prijavite se

Bilten Turističke organizacije Srbije