Otvaranje izložbe “Sazvežđe znamenitih ruskih umetnika XIX-XX veka” 21. oktobra u Muzeju grada Beograda


U Salonu Muzeja grada Beograda od 21. oktobra do 9. novembra održaće se izložba slika i ikona „Sazvežđe znamenitih ruskih umetnika XIX–XX veka iz Zbirke Vladimira Pešića“. To je centralni događaj manifestacije „Dani Moskve u Beogradu“, koju srpska prestonica ponovo organizuje nakon 9 godina pauze.
Trideset i šest godina kolekcionarskog iskustva i rada, kao i brižljiv odabir dela ruskih majstora slikarstva, uvrstili su Vladimira Pešića u jednog od najznačajnijih kolekcionara ruske umetnosti van granica Rusije. Po svojim dometima, ova zbirka prevazilazi uobičajene rezultate kolekcionarskog pregnuća i po besprekorno osmišljenom odabiru umetnika i njihovih dela – a za pojedinim delima i njihovim autorima Vladimir Pešić strpljivo je tragao godinama, čak i decenijama – pre bi se mogla nazvati muzejskom zbirkom najznačajnijih tokova ruske likovne umetnosti druge polovine HIH i prve polovine HH veka.
Posle predstavljanja Zbirke na prestižnim ruskim salonima umetnosti i antikviteta, Vladimir Pešić je, pod naslovom „Sjaj ruskih slikara“ tri puta predstavio dela iz svoje zbirke srpskoj javnosti, najpre u Vršcu, a potom u dva navrata i u Ruskom domu u Beogradu.
Izložba koja se organizuje u Salonu Muzeja grada Beograda, kao i prethodne izložbe, jedinstvene su i po tome što je danas to jedina prilika da se originalna dela ruskih klasika vide van Rusije! A stvaraoci predstavljeni na izložbi nesporno zaslužuju pažnju. To su akademici slikarstva i priznati umetnici koji su školovanje i stvaralačko oblikovanje sticali u sredini koja je bila jedan od najvažnijih umetničkih centara Evrope.
Postavku izložbe „Sazvežđe znamenitih ruskih umetnika HIH–HH veka iz Zbirke Vladimira Pešića“ u Salonu Muzeja grada Beograda, gde je akcenat stavljen na moskovske slikare, čini 36 slika i 8 ikona.
Centralna mesta na izložbi zauzimaju remek-dela „Potok“ Stanislava Žukovskog, jednog od najznačajnijih ruskih pejzažista, a izložena slika pripada piku njegovog stvaralaštva, i „Suprematistička kompozicija“ Ivana Kudrjašova, izuzetnog učenika Kazimira Maljeviča. Obe slike se prvi put prikazuju javnosti.
Leonid i Rima Brailovski su doneli duh Moskve u Beograd, gde su živeli i stvarali. NJihova dela postala su deo srpske kulturne scene, pretvorivši se u most između dva grada i dve tradicije, pa zato upravo njihovo delo „Hram Vasilija Blaženog u Moskvi“,naslikano u Beogradu početkom 1920-ih, simbolički reprezentuje izložbu.
Posebno mesto na izložbi zauzima zagonetni portret princeze Mafalde Savojske, unuke kralja Nikole Petrovića NJegoša, delo Stepana Kolesnikova, velikog slikara koga su Srbi zavoleli i koga doživljavaju kao svog umetnika. Još dva njegova dela nalaze se na ovoj izložbi – izvanredan pejzaž „Proleće 1946“ i „Paviljon Ministarstva socijalne politike. Izložba radnih invalida“.
Na izložbi će biti predstavljene i dve minijature. NJihovo stvaranje zahteva vrhunsko majstorstvo zbog čega se ređe sreću u likovnoj umetnosti. Prva je slika „Poziv na krštenje Slovena“ važnog slikara ruskog imperatorskog dvora Adolfa Šarlemanja. Na slici je prikazan knez Vladimir koji je od svih vera izabrao pravoslavlje, jer je njegovoj duši bilo najbliže, a zbog staroslovenskog jezika i pisma najrazumljivije. Na slici je prikazan knez Vladimir kako poziva Poljane, pleme koje je živelo na teritoriji Kijevske Rusije, da prime pravoslavno hrišćanstvo. Zemlja kojom je vladao zvala se Kijevska Rusija, a danas se, uz taj naziv, koristi i Drevnoruska država ili Drevna Rusija. Glavni grad bio je Kijev. Drugaminijaturaje„Portretcara Nikolaja I“,remek-delo Ivana Vinberga.
Izložbu će krasiti i „Devojka sa cvećem“ Nikolaja Kuznjecova, „Portret odojčeta“ Borisa Pastuhovai „Portret Tamare Bibe“, rođake Vladimira Pešića, koji je naslikao Aleksandar Tolstoj.
Posle 95 godina biće izložen akvarel Stepana Uvarova. LJubitelji umetnosti su mogli da ga vide prvi i jedini put 1930. godine u paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu u Beogradu na vrhunskoj izložbi „Velika izložba ruske umetnosti“.
U Beogradu je 1933. godine samostalnu izložbu imao Filip Maljavin. Delo sa te izložbe „Dva života“ nalazi se u Zbirci Vladimira Pešića i biće izloženo zajedno sa portretom generala vojske Kraljevine Jugoslavije. Tokom boravka u Beogradu Maljavin je naslikao portret kraljice Marije Karađorđević, koji se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu.
O dubokoj isprepletenosti srpskog i ruskog naroda govori slika „Bogatir Dobrinja Nikitič“ Konstantina Kuznjecova s Pismom zahvalnosti Olgi, Nikoli i Bebi Tabaković koje je potpisao ruski general konjice Nikolaj Nikolajevič Baratov.
Petar Sokolov stekao je u HIH veku veliku popularnost kao akvarelista, i to delima na temu lova i seljačkog života. Na ovoj izložbi zastupljen je akvarelom „Ruska trojka“. Potom slede dela briljantnih slikara koji pokazuju svu raskoš ruske slikarske škole pejzaža –Mihaila Suzdaljceva, Aleksandra Lažečnikova, Ipolita Majkovskog, kojima se pridružuje realistički besprekorna panorama Crvenog trga u Moskvi, delo Vasilija Golikova, cenjenog filmskog umetnika i slikara.
Dmitrij Marten naslikaoje 1893. prelepu košnicu koja kod savremenih gledalaca budi najraznovrsnije asocijacije.
Kroz 6 dela Aleksandra Tumanovana ovoj izložbi možemo da se upoznamo s moskovskim naivnim slikarstvom.
Izložbu zaokružuju ikone koje su posebno interesantne srpskoj publici. Naslikane su na drvetu i, za razliku od srpskih ikona, nalaze se u pozlaćenim i posrebrenim okovima.Čuvaju se u relikvijarima.
Svečano otvaranje izložbe „Sazvežđe znamenitih ruskih umetnika XIX–XX veka iz Zbirke Vladimira Pešića“ je u utorak 21. oktobra u 12.00 časova.
Izložba je otvorena svakim danom od 12 do 20 časova. Ulaz je besplatan.
Sve informacije o izloženim delima nalaze se na veb-sajtu: https://www.russianartcollection.com/sr/