Građevinski poduhvati cara Trajana bili su dugotrajni i hvale vredni.
U Smederevu, na desnoj obali Dunava, leži velelepna tvrđava izgrađena u 15. veku. Podignuta s ciljem odbrane od Turske najezde, tvrđava predstavlja poslednje veliko ostvarenje srpske srednjevekovne vojne arhitekture.
U samom centru grada Niša, na obali reke Nišave nalazi se dobro očuvana turska tvrđava iz 18. veka.
U samom centru srpske prestonice, na ušću Save u Dunav, uzdiže se velelepna tvrđava oko koje je nastao i razvijao se sadašnji Beograd.
Srednjevekovni manastiri rasuti širom Srbije, velikom raznovrsnošću graditeljskih i arhitektonskih stilova svedoče o različitim uticajima na srpsku arhitekturu i umetnost, ali i na srpsku državu.
Na strmim obroncima planina Ovčara i Kablara smeštena je jedinstvena zajednica manastira podignutih u 14. i 15. veku. Manastire su izgradili monasi i neimari koji su u ovoj neprohodnoj klisuri potražili utočište povlačeći se pred turskom vojskom.
U 14. veku područje Kosova i Metohije predstavljalo je političko i duhovno središte srednjevekovne Srbije. Tada je srpski kralj Milutin na relativno malom prostoru podigao više od 40 manastira, koje su zidali najbolji vizantijski neimari. Uticaj vizantijske umetnosti vidljiv je kako u arhitekturi tako i unutar crkava, na freskama koje već vekovima izazivaju divljenje i posetilaca i stručne javnosti. Ovde možete videti neke od remek-dela ne samo srpskog već i svetskog freskoslikarstva.
Na obroncima Fruške gore nalazi se čak 17 srednjevekovnih manastira. Ova planina postala je mesto srpskog kulturnog preporoda kada je pod pritiskom turskih osvajanja, sedište duhovnog života pomereno na sever – u tadašnju Austrougarsku.
Krajem 14. i početkom 15. veka, u državi kneza Lazara i njegovog sina, despota Stefana, podizani su brojni manastiri, a kultura je doživela neobičan procvat.